Mai aai tetele i lalo o le eleele i nofoaga o suʻega faasaienisi ma nofoaga faaniukilia e tele nofoaga lilo e mafai ona maua i lalo ifo o le eleele. O fale i lalo o le eleele e faigata ona fausia. Pe a tatou fausia i lalo nai lo le fausiaina, o mataupu e pei o le faasaienisi o le eleele, le mautu o le fausaga, ma le susu o le vai e matua faateleina le taua. I le avea ai ma tagata tomai faapitoa i fogafale lalo, avanoa totolo, ma faavae, matou te masani i luitau tulaga ese o le fausiaina o lalo o le eleele. Ae i le lalolagi atoa, o loʻo i ai ni nofoaga ofoofogia i lalo o le eleele e faʻainisinia ofoofogia.
O le pito i luga 10 pito sili ona tetele i lalo o le eleele i le lalolagi.
1. Derinkuyu
Mo le tele o tagata, o se mea masani le ala mai ma le malamalama o loʻo tafe mai i faʻamalama o latou potumoe. Ae ui i lea, i le aai Turkish o Derinkuyu, o lona tulaga e oo atu i le 85 mita i lalo ifo o le eleele na le mafai ai e se 20,000 tagata mataʻutia lenei fiafiaga faigofie. O lea la, o ai tonu na fausia lenei aai o loʻo faʻatalanoaina. Ua finau nisi tagata popoto e faapea o le vaega pito i leva o le lavelave na mafai ona eliina pe tusa o le 2000 TLM e sa Heti; ae o isi e fai mai o le aai i tagata Ferukia, o le na semanu na fausia pe tusa o le 700 TLM.
Ae, o isi e fai mai na fausia e Kerisiano i le lotoifale se aai i uluai senituri TA Ae, e tusa lava po o ai na faavaeina, e lua mea e uiga ia Derinkuyu e mautinoa. Muamua lava, na fausia le aai i lalo o le eleele e fesoasoani ai i tagata e lalafi mai ʻautau a le fili. Aua o mea uma, sa faʻaaogaina maa taʻavale e tapunia ai le aai mai totonu, lea e mafai ona puipuia ai tagata mai osofaiga mai fafo. O le lona lua o le itiiti lava o suiga mulimuli i le aai na faia e Kerisiano i le va o le 6th ma le 10th seneturi TA, mulimuli ane na totoe le nofoaga e pei ona i ai.
O le taimi lava e amata ai ona e suʻesuʻeina lona loloto, e vave ona manino o Derinkuyu o se mea ofoofogia o inisinia tagata. E fa'aalili i le aofa'i e sili atu i le sefululima afe pou, o le tele e tusa ma le 10 senitimita le lautele ma o'o i lalo i le tulaga muamua ma le lua o le taulaga, e mafai ai ona lelei le ea e o'o i lalo i le tulaga valu. O totonu lava o lenei nofoaga e savili lelei e nonofo ai ma momoe ai tagata, faatasi ai ma nofoaga malulu e pei o se lomi uaina, vaega o manu, falesa, ma tamai falesa.
Ae ui i lea, o le aofaʻi o 18 tulaga o loʻo i ai, faatasi ai ma le pito sili ona maualalo ma le faʻafefe o loʻo masani ona faʻaaogaina mo vaieli teu ma, o le mea e ofo ai, o se falepuipui. O le fausiaina o sea aai matagofie na mafai ona faʻafetai i le faʻafanua tulaga ese o le eria. E te va'ai, o vaega papa o le itulagi e aofia ai le tuff, o se mea e faia muamua mai le pefu mūmū. O le mea e lelei ai, o le tuff e matua faigofie lava ona eli ona o le mea moni e faapea, o le mea moni, e le faigata tele.
Ma o le agavaivai lea e mafai ai ona eli i fafo se ala tele tele. E ui o lenei mea e i ai ni faʻaletonu, ae mulimuli ane, o le vaivai o maʻa e fai ai ana-i se tulaga lamatia tele, faʻafetai i pou lagolago tetele a Derinkuyu, e leai se tasi o ona fola na pa'ū. Po o le a lava le tulaga, a o faʻamutaina lelei faʻaopoopoga i Derinkuyu ina ua maeʻa le 10th seneturi, na faʻaauau pea ona faʻaaogaina le aai e fai ma nofoaga sulufaʻi mo le faitau aofaʻi o tagata i le taimi o taua i le va o Byzantines ma Arapi mai le faaiuga o le 8th seneturi i le 12th, i le taimi o le O osofaiga a Mongol i le seneturi lona 14, ma ina ua uma ona faatoilaloina le itulagi e le Ottoman Turks.
Mo le tele o vaega, e na o le nuu Eleni o le eria na iloa e uiga ia Derinkuyu, ae ina ua uma le Taua Greco-Turkish i le va o le 1919 ma le 1922 na mafua ai ona tuliesea tagata Kapatokia Eleni uma mai Turkey, na galo ai le nofoaga. Ona toe maua lea i le 1963 ina ua maua e se tagata i le lotoifale le aai a o toe faaleleia lona fale, ma i le 1964, na vave ona tatalaina i tagata tafafao maimoa, ma o loo tumau pea ona mafai ona asiasi i le nofoaga e oo mai i le taimi nei.
2. Svalbard Global Seed Vault
Afai e te alu atu i le pito i matu o Nouei i le motu o Spitzbergen, o le ae tau atu i se tasi o mea sili ona taua ma puipuia lelei i lalo o le eleele i luga o le paneta. Ua ta'ua o le Svalbard Global Seed Vault. O lo'o iai le aofa'iga tele e 1.1 miliona ituaiga fatu 'ese'ese, fa'atasi ai ma ituaiga ta'itasi o lo'o teuina i totonu ole pusa e 500 fatu. I le aofaʻi, 642 miliona fatu o loʻo i totonu o le vault, ma afai e faʻatupulaʻia le manaʻoga, o le Vault e mafai ona umia le lua ma le afa piliona.
Ioe, o lenei mea e tuʻuina mai ai ia i tatou se fesili taua: aisea e maua ai e Nouei nei fatu uma i le mea muamua? Ia, o lona uiga, o le Svalbard Global Seed Vault e pei o se faletupe mo fatu. O fatu uma e umia e tagata teu tupe, ma e masani lava, o nei tagata teu tupe o faletupe o loʻo taumafai e faʻasaoina ni faʻataʻitaʻiga fatu eseese, e ui lava i nisi taimi, o loʻo faʻaogaina e vaega eseese o le atunuʻu le vault.
O le manatu maualuga i tua atu o le faletupe o fatu o le faʻasaoina lea o meaola eseese o le lalolagi ma saunia fatu faʻasaʻo ina neʻi faʻaumatia fualaʻau poʻo laʻau i se eria ona o taua, faiga faʻalavelave, poʻo faʻalavelave faʻanatura. A tupu ia mea, e mafai e tagata teu tupe ona aveese fatu e pei o se tasi e toso mai tupe mai se teugatupe i le faletupe, ma faia ai le mea atoa e faigofie ma lelei. I le taimi nei, ina ia mafai ona puipuia nei fatu uma, o le Vault e teuina uma faʻataʻitaʻiga i se faasologa o potu faʻaaisa e tu i le 120 mita le loloto i totonu o se papa.
O lenei nofoaga e fesoasoani e tausia ai le saogalemu o fatu mai faʻalavelave i fafo ma suiga o le vevela. E ui lava mo se fuataga lelei, o le fale atoa e matua faʻatonutonuina le tau ma malupuipuia, ma avea ai ma nofoaga saogalemu mo le teuina umi. Ae atonu o le mea e sili ona manaia e uiga i le fatuga o fatu o se galuega fesoasoani alofa. E ui i le tele o le tau o le tausiga, o le malo o Nouei ma paaga a le malo o loʻo faʻatautaia le faletupe o fatu o le lalolagi e aunoa ma se totogi, aua e le tau totogia e tagata teu tupe se mea e faʻaoga ai ana auaunaga.
I le agaga o tagata alofa, o le malo o Norwegian e faʻamuamua le teuina o fatu e mo faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma e sau mai atunuʻu atinaʻe, ma avea le vault o se meafaigaluega mo meaʻai a le lalolagi ma le saogalemu o le tamaoaiga. O le taunuuga o se pusa fatu e le gata ina atoatoa ae o loʻo i ai fatu mai le toetoe lava o atunuʻu uma, ma avea ai ma se vaega taua o measina faʻatoʻaga a tagata. Ae ui i lea, ona o lenei mea e matua faʻasaina ai asiasiga, e ui lava e mafai ona maua ni asiasiga e vaʻai fafo o faitotoa autu e aunoa ma le tele o faʻalavelave.
3. Mauga Papa Raven
Afai e tupu se Taua Lona tolu a le Lalolagi faaniukilia, e tasi le mea e mautinoa: o le toʻatele o le faitau aofaʻi o le lalolagi o le toast. Ae ui i lea, o le isi mea mautinoa o le faʻalavelave lava e tasi e le faʻatatau i le Peresetene o le Iunaite Setete. E mafua ona, afai e tupu se isi taua o faalavelave, o le a mafai ona ia sulufaʻi ma isi taʻitaʻi maualuga faaupufai ma militeri i totonu o se nofoaga e taʻua o le Raven Rock Mountain Complex, e tu i luga o mauga o le setete o Pennsylvania.
Na faʻamaonia e Peresitene Truman i le 1950 ma fausia i le va o le 1951 ma le 1953 ina ia mafai ona avea ma nofoaga autu o le faʻatonuga pe a tupu se mala faaniukilia. Fa'amauina le " Pentagon i lalo o le eleele," o lo'o i ai nofoaga autu mo Fa'alavelave Fa'afuase'i mo le Ami a le Iunaite Setete, Neivi, Fuava'a, ma le Marine Corps. I le aotelega, e aofia ai fale eseese e tolu fogafale lima, ma o nei mea e le gata o loʻo aofia ai mea faʻavae e pei o le malosi, vai, ma le ea, ae faʻafaigofieina foi se falemaʻi faafomaʻi ma nifo, matagaluega afi, falemeli, faleʻai, meaʻai meaai, potu moe, falesa, fale oti ulu, nofoaga autu mo le faamalositino, ala taalo bowling, ma talitonu i ai pe leai, e oo lava i se Starbucks.
Talu ai ona o fale eletise e lua i luga o le upega tafaʻilagi e faʻatumauina atoatoa e le tagata lava ia, e mafai ona faʻaogaina mo se taimi umi e aunoa ma se avanoa i fafo. E tusa ai ma le malo o Amerika, o lena taimi faʻatulagaina e itiiti ifo i le 30 aso i se tulaga faʻamaufaʻailoga atoatoa, ma i le tulaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e 3,000 tagata e mafai ona faʻaogaina i totonu. O le mea moni, o lenei mea e tuʻuina mai ai ia i tatou se fesili taua se tasi: pe na i ai se mea na tupu e lava lona taua mo le Raven Rock Mountain Complex e faʻaaoga moni? Ia, e ui lava e leʻi i ai ni osofaʻiga faaniukilia tele talu mai Nagasaki ma Hiroshima, 9/11 na lava le taua mo le faʻaogaina o le fale.
E ui e le o taitai uma na ave'esea iina, o le Sui Peresetene Dick Cheney sa nofo i totonu o le fale e mamao ese mai Peresitene Bush, ma taofia uma i latou uma ma saogalemu i le tulaga o le 9/11 na mafua ai le tele o osofaiga. O le mea e faafetai ai, e leʻi manatu e tatau ona faʻaaogaina le Raven Rock talu mai lena taimi, e ui lava a faʻafefeteina mea i le lalolagi atoa, atonu e tatau lava ona toe tatalaina e Raven Rock ona faitotoa.
4. Alafua Fa'avae o Gotthard
I aso ua tuanaʻi, e leʻi faigofie tele le alu atu i Suiselani. Auā foʻi, o le iai o atumauga na matuā faigatā ai ona sao atu i fafo ma fafo atu o le atunuu, ae o le mālūlū mālūlū mālūlū o Suitiselani e mafai ona matuā faaʻoleʻole ai femalagaaʻiga. Ia, i se auala, o se mea lelei lea. A uma mea uma, o le i ai o se mauga tele, toetoe lava a le mafai ona sopoia e sili atu pe itiiti ifo o loʻo siomia ai lou atunuu e faigata tele ai osofaʻiga.
Ae ui i lea, i se lalolagi o loʻo i ai se isi taua tele i Europa i Sisifo e foliga mai e le mafai, ua faʻamuamua e Suiselani le faʻafaigofieina o lo latou atunuu. Ua mafai lea ona fa'afetai i se vaega i le alavai fa'avae Goddard e feso'ota'i ai cantons o Uri i totonu o Suitiselani tutotonu ma Ticino i Suitiselani i saute. E alu sa'o le alavai i se mauga i le itu o le Goddard Pass iloga.
Mo le tele o seneturi, o lenei pasi o se tasi lea o auala e oʻo atu ai i le va o Italia ma Suitiselani, ma i le 1882, na fausia ai se nofoaafi i luga atu. O lenei mea na matua faʻaitiitia ai taimi femalagaaʻi, ma i le 1980, na sili atu le faʻateleina o mea ina ua faʻafaigofie e se auala i le eria ona oʻo atu i tagata faimalaga mai le itu A i le itu B. Ae ui i lea, i le 2000s, o le nofoaafi tuai ma rickety ua i ai. ua le toe aoga, ma ina ia mafai ona toe taavavale atu le tele o uta i totonu o le eria, ua tatau ai ona fausia se laina fou.
I le 1992, na faataatia ai i luga o le laulau se faiga palota pe leai se laina, le Goddard-based tunnel, ma ina ua uma le 64 pasene o tagata palota na tali ioe, na agai i luma le fuafuaga. Fausia i le va o le 1999 ma le 2016, o le alavai e iva-piliona-tala o se vaega ofoofogia o le inisinia, ua manatu o le auala pito sili ona loloto ma umi i lalo o le lalolagi. E 57 kilomita e alu ai ma e oo atu i le loloto o le 2,450 mita, ma faatusatusa ai i nisi o maina sili ona loloto i le lalolagi.
Talu ai e mafai ona ia taulimaina nofoaafi uta e 160-kilomita i le itula ma nofoaafi pasese e 250-kilomita-i-itula, o le faimalaga atu i le alavai o se savili, ae o lona vavaeesega faalava e na o le valu senitimita ma le tuusaʻo tuusaʻo e na o le tasi le senitimita o lona uiga e faapea. e toetoe lava a sa'o atoatoa, e leai ni a'ega po'o lalo ifo. Ioe ioe, e talafeagai le fai atu o le Goddard-based tunnel o se tasi lea o auala pito sili ona manaia o nofoaafi na fausia.
5. Tele Hadron Collider
I le taimi nei, o fausaga uma o loʻo i ai, o le mea e sili ona aoga i luga o lenei lisi o le Large Hadron Collider. E tu i le tuaoi i le va o Suiselani ma Falani, e lata ane i le aai Suiselani o Sineva. O le LHC o se galuega lelei. Ae ui i lea, e 10 tausaga na fausia ma manaʻomia ai taumafaiga a le silia ma le 10,000 saienitisi na salalau i le faitau selau o iunivesite ma fale suʻesuʻe i le silia ma le selau atunuu. O le taunuuga o le mea lea ua tatou maua i le taimi nei o le sili ona telē ma sili ona malosi o mea fa'apipi'i i le lalolagi.
Ae o le mea muamua, o le a tonu le mea e ta'u o le particle collider? Ia, i se faapuupuuga, o se masini e mafai ai e lua vaega subatomic e fanaina le tasi i le isi i le maualuga o le saoasaoa, e mafai ai e saienitisi ona faamaumauina le aafiaga ma faia suʻesuʻega faasaienisi taua. E sili atu i le 30,000 o nei masini o loʻo i ai i le lalolagi atoa, ae o le Large Hadron Collider e sili ona ofoofogia i latou uma. Ua tanumia i le 175 mita i lalo o le eleele.
O lona uiga o se li'o e 27-kilomita le umi e lava lona malosi e fa'ataga ai nei fa'alava fasimea e feoai latalata i le saoasaoa o le malamalama a'o le'i feto'ai. E mafai lenei mea ona o le alāvai atoa o se masini tele, ma o le malosi uma e sau mai le maneta o le ana. O nei mea na faia e le silia ma le 1200 sili-malosi eletise eletise, o ia mea taitasi e 15 mita le umi ma mamafa 35 tone.
Ina ia mautinoa o le vevela e sili ona lelei mo faʻataʻitaʻiga, o mea faʻafefe e masani lava ona tausia i le 271.3 tikeri Celsius maualalo maualalo. Mo se faʻamatalaga, e sili atu le malulu nai lo le vateatea, ma e taua tele aua e mafai ai e maneta ona galue o ni superconductors lelei, lea e avea ai le LHC ma meafaigaluega ofoofogia. O le mea pito sili ona lelei, a'o na'o le tatalaina o le LHC i le 2008, ua mafai ona fa'afaigofieina nisi o su'esu'ega fa'asaienisi sili ona taua e o'o mai i le taimi nei.
Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2008, na faʻaaogaina le fale e fausia ai nei puʻe uliuli microscopic na mamanuina e faʻatagaina ai fomaʻi e suʻe ni fua fou. Ma, i le 2012, na ia faia ai le igoa moni mo ia lava ina ua ia iloa le Higgs boson ua leva ona sailia, lea e taua tele i le faʻamatalaina pe faʻafefea ona maua e vaega ninii lo latou mamafa. Faʻafetai i nei tomai faʻapitoa e faigofie ai le Large Hadron Collider o se tasi o sao sili ona taua a Europa i le lalolagi faʻasaienisi sosaiete.
6. Opapadum
I le taimi o le Cold War, o mea na tutupu e pei o le Cuban Missile Crisis ma le 1983 Soviet false alarm na aumaia ai le paneta ma le mataʻutia latalata i se Taua faaniukilia a le Lalolagi. Ona o lenei mea na fausia ai fale faaniukilia ina ia puipuia ai tagata i se tulaga sili ona leaga, ma o le Oppadum e manatu le toʻatele e sili ona lelei. O loʻo i totonu o le Czech Countryside i le faataoto i le ogatotonu o leai se mea, e le tele i le tepa muamua mai le eleele.
O ona puipui maualuluga e fa'alavelave ai le va'aiga mai le ea; e foliga mai o se Nofoaga Autu tele Pulega. Ae peita'i, afai e te alu ifo i lalo i lona loloto, o le a e mauaina se 323-afe-square-futu-fa'atafafa-fa'ata'i-fa'ata'ita'i fa'alavelave fa'aonaponei e tele lava i lalo o le eleele. I le taimi nei, e ui o loʻo i ai fale mautotogi i luga aʻe o le eleele ina ia mafai e tagata nofoia ona nonofo i le tamaoaiga i taimi o le filemu, afai e matua lavea e le leaga le ili, e mafai ona latou o ifo i lalo i totonu o se fale faʻaonaponei faʻaonaponei e iai le tele o fale mautotogi maualuluga i totonu. le 8 i le 60 miliona tala e aunoa ma se faʻaleleia.
O mea taugata e aofia ai se togalaau i lalo o le eleele ma faʻataʻitaʻiina le malamalama faʻanatura, o le spa, vaitaele, fale tifaga, faletusi, ofisa, falemaʻi ma taotoga, ma e oʻo lava i se pusa faʻapitoa e teu ai mea taua ma faʻaputuga a le tagata lava ia. O le ai ai foi se faiga e pulea ai lalo o le eleele e faatumauina ai fesootaiga ma le lalolagi i fafo ma e tele ni faiga malu puipuia e pei o masini e iloagofie ai, masini otometi e puipuia ai, ma faitotoa pa e puipui ai i latou i totonu mai soo se taufaamatau e oo mai. Ae ui i lea, e ui lava i le mea moni na amata le fausiaina i le 1984, e leʻi maeʻa lava.
E te vaʻai, o le manatu mo le bunker na fofoa i le maualuga o le Cold War, ma sa faʻavasegaina o se pisinisi faʻatasi i le va o malo o le mea na taʻua o Czechoslovakia ma le Soviet Union. Talu mai le pa'ū o nei setete, ua avea le Oppadum ma pisinisi tumaoti. Talu mai lena taimi, o loʻo i ai i se tulaga faifaipea o le fausiaina, ma o afea tonu e muta ai e leʻi faʻamautuina. Ae, a maeʻa, e mautinoa lava o le a avea ma se tasi o nofoaga sili ona lelei e faʻatutu ai faleoloa pe a tupu se faʻalavelave tele i le lalolagi atoa.
7. Churchill War Rooms
O le Taua Lona Lua a le Lalolagi o se taimi matautia e avea ai ma Lonetona ona o le pomu faifaipea a Siamani i le taimi o le pa na faia ai le nofo ai iina o se olaga poʻo le oti. O se taunuuga, na tonu ai o le Churchill's War Cabinet, o le na faia uma faaiuga a le malo, e tatau ona siitia atu i se nofoaga faalilolilo ae tutotonu. O lena nofoaga o le Churchill War Rooms, o loo i lalo ifo o le faleteuoloa e lata ane i St. James Park.
Na amata le fausiaina ia Iuni o le 1938 e faʻamalosia ai faʻalo, faʻapipiʻi masini fesoʻotaʻiga ma faʻasalalauga, faʻafefe leo ma susu le fale, ma tuʻu i totonu o le ea sili ona lelei. E ui e leʻi atoatoa potu, ae mulimuli ane, o suʻesuʻega na faʻaalia ai o se pomu tuusaʻo e mafai ona faʻafefe atoa ai i latou i totonu. O le faatumauina o lona tulaga o se mealilo i luga o le tiga o le oti na mautinoa ai o loʻo ola pea i latou i totonu mo le atoaga o le taua.
E aofia ai le 9,100 futu faatafafa o le vateatea, o le ofisa ulu sa galulue i taimi uma ma sa i ai potu uma e manaʻomia e faʻatautaia ai se malo i taimi o taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lotoa o le fale i le ogatotonu o le taua lea e potopoto ai taʻitaʻiʻau ma taʻitaʻi faipule e fai faʻaiuga, o le potu faʻafanua lea o se nofoaga sa faʻafouina pea e faʻaalia ai faʻamatalaga sili ona lata mai, potu fesoʻotaʻiga ma telefoni. faʻatasi ai ma fesoʻotaʻiga tuusaʻo i fuainumera e pei o le US President Truman, ma ofisa avanoa e galue ai faʻatusa e pei o Winston Churchill i le leoa.
Sa i ai foi potu e pei o umukuka, nofoaga e tali ai tagata, potu moe tumaoti mo ofisa maualuluga, ma potu moe mo isi tagata uma, ma avea ai le nofoaga atoa ma nofoaga autu o taumafaiga a Peretania. Ae ui i lea, ina ua faiaʻina le palota lautele ia Iulai 5th o le 1945, na vave ona tuua e Churchill potu o taua, ma ina ua maeʻa le taua i le 46 aso mulimuli ane, na vave ona lafoaia le faʻalavelave atoa. O le mea e faafetai ai, e ui lava i le malaga, na faia galuega e tausia ai potu sili ona taua faʻasolopito, ma ina ua maeʻa le toe faʻaleleia atoatoa, na tatala le faʻalavelave i tagata lautele ia Aperila 4th o le 1984.
8. Jaylav Air Base
I le taimi nei, o le tele o taimi, o malaevaalele o loʻo mau i luga o le eleele. Ae ui i lea, o le Jay Lava Air Base o se tasi o nai vaega e tu i lalo o le eleele. Fausia i le va o le 1948 ma le 1968 i le Yugoslavia muamua, o loʻo nofo nei i luga o le tuaoi i le va o Croatia ma Bosnia. I tala uma lava, o se tulaga ofoofogia o le inisinia faamiliteli, e faatoluina le tau o le paketi faaletausaga a le militeri a setete sui o Yugoslavia, Croatia ma Serbia, tuufaatasi.
Na fausia e fai ma nofoaga autu o le Poloaiga i le tulaga o se osofaʻiga i Yugoslavia e Sisifo. E fetaui ma alavai e lima, le tele o nofoaga e puipuia ai, ma se faiga o lapataiga vave o le radar mamao e pei o le NORAD, o loʻo i ai faʻamau uma o se nofoaga pito i luga o le militeri. A'o i lalo o le eleele mea uma, sa i ai ni auala e fa e mafai ai ona lele ese mai Jets, ma i le tulaga o se osofaʻiga faaniukilia, e faigofie lava ona tulia i lalo, e mafai ona tatalia le malosi o se lavea tuusaʻo e se pomu faaniukilia tele a Nagasaki.
O se iunite atoatoa. E ui o lona gafatia e faʻapipiʻi i le afe tagata mo le 30 aso i totonu o se siosiomaga faʻamaufaʻailoga atoatoa na avea ma nofoaga e puipuia ai mai faʻalavelave faaniukilia, ae faʻafetai e leʻi faʻaaogaina i le taimi o le Cold War. E le'i umi ae faia se galuega e le'i manatu i ai ona tagata mamanu. E mafua ona, nai lo le faʻaaogaina mo fili mai fafo, na avea ma nofoaga autu o taua i le Taua a le Malo o Yugoslav.
A o faʻaaogaina malosi i le 1991 ina ua alu ese le Yugoslav People's Army mai le Arium, na latou faʻapalapala le lotoa i mea pāpā ma feula i luga ina ia le toe faʻaaogaina. E ui ina lava mea pāpā na faʻaaogaina e faʻaleagaina ai lenei fausaga, e mafai lava ona asia i aso nei. Ae ui i lea, ona o maina e leʻi pa, tulaga mataʻutia o vailaʻau faʻaleagaina, ma vevesi o loʻo siomia ai le tuaoi ma faʻalavelave sulufaʻi, e le fautuaina le alu i ai e aunoa ma se fuafuaga fuafuaina lelei.
9. Vivos Europa Tasi
Afai o loʻo e suʻeina se nofoaga maualuga e lafi ai i le taimi o le isi taua tele a le lalolagi poʻo le faʻaleagaina faaniukilia, o le Vivos Europa One o le nofoaga mo oe. Fausia i totonu o ponaivi o le 250,000 sikuea futu Soviet i lalo o le eleele i Siamani, o loʻo i lalo o se mauga e 400 mita le maualuga ma o loʻo faʻatulagaina e tuʻuina atu ai fale taugata mo i latou o loʻo nonofo ai, ae o se potu semi-tutoatasi i tulaga faʻafefe mo e tolusefululima afe tala le aofa'i o lo'o avanoa mo tagata fa'atauva'a.
O lona seti o 34 tumaoti 2,500 sikuea futu fale mautotogi ua lipotia mai o loʻo faʻatau atu e naʻo le valaʻaulia ma e naʻo le 2 miliona tau. E mafai ona fa'aputuina nei mea e fausia ai ni fogafale lua 5,000 sikuea futu, ma a'o o le a o'o mai fale ta'itasi e pei o se atigi, o mea fa'aopoopo e pei o vaita'ele, fale mata'aga, faleta'alo, umukuka, pa, potu moe, ma faleta'ele matagofie e mafai ona fa'apipi'i na o oe. sene. A mae'a loa nei avanoa, o le a tapunia atoa ina ia na'o i latou e fia iai i totonu o lo'o i totonu.
Ae peita'i, afai e te mana'o e fa'afiafia i nofoaga fa'alaua'itele, o nofoaga e pei o se tamai pa manu, teu mo 'oa fa'aleaganu'u, ma se faletupe mo le toe fa'afouina o la'au ma manu pe a uma se fa'alavelave fa'afuase'i e mafai ona fa'agata. E tatau foi ona maitauina afai e le o Siamani lau filifiliga sili o le nofoaga, o le kamupani Vivos e iai foi malutaga i Indiana ma South Dakota. Ae peitaʻi, afai o loʻo e suʻeina se malutaga atoatoa i Europa, o Vivos Europa o se tasi o filifiliga sili.
10. Strategic Petroleum Reserve
O le Iunaite Setete o se tasi o tagata sili ona faʻatau suauʻu i tagata taʻitasi i luga o le paneta, ma naʻo ni nai motu laiti, o se luʻitau o Sasaʻe Tutotonu, ma Kanata o loʻo muamua atu. O le mea lea, o lo'o fa'atumauina pea le fa'aagaaga o le suau'u fa'aagaaga i taimi uma, ma o nisi e fa'amatu'u mai i lea taimi ma lea taimi ina ia fesoasoani e fa'amama le tau o le suau'u pe a tula'i mai fa'alavelave fa'alenatura ma le si'itia o le tau o tupe. E aofia ai le 714 miliona paelo suauʻu, pe tusa ma le 10 pasene o le suauʻu a Amerika i tausaga taʻitasi, o loʻo natia i totonu o le aofaʻi o fale e fa, e lua i Louisiana ma le lua i Texas. O iinei e teu ai le suauu i lalo o le eleele i nofoaga e teu ai i totonu o fale masima e matua malupuipuia ma tapunia atoa i tagata lautele.