Taʻitaʻiga ua faʻamatalaina i le tele o auala faʻavae i luga o vaʻaiga eseese e suʻesuʻe ai fesuiaʻiga e pei o uiga o taʻitaʻi lelei, taʻitaʻi sitaili, manatu ma le faʻaaogaina o le paoa, tagata lava ia ma siosiomaga feteʻenaʻiga, ma taʻitaʻi faʻataʻitaʻiga ma talitonuga. Ae i le tele o tusitusiga na tusia ma tusa ma le 350 faʻauiga na tuʻuina mai e le tele o tagata atamamai (Lunenburg & Ornstein, 1996), o faʻamatalaga e leʻi mautinoa pe o le a le mea e aoga ai taʻitaʻiga lelei.
O se tasi o faʻamalamalamaga o le: "Taʻitaʻi o le tomai o le taʻitaʻiina o isi e faia ma le loto i ai se faʻaiʻuga e le mafai ona tupu i se isi mea." O le faipule faapolokiki a Italia, Niccolo Machiavelli, o le Perenise, sa i ai se faʻalavelave tele talu mai ona faʻasalalau i le 5 tausaga talu ona maliu i le 1532. Na tusia i le vaitaimi lea, o le soalaupulega i manatu fou ma le atamai, o se autu masani i le taimi o le suiga o Europa.
Ole manatu ole Machiavelli ile taitaiga e finau tele ma e le taitaiina lana tulaga e ala ile amio mama, ae e ala ona faailoa i se folasaga a pulega lelei. O le mea lea e taua tele ai ona malamalama se tasi i le mea na fausia ai lana tusitusiga ina ia talisapaia lesona ua aoaoina ai. I le maua ai o lenei mataupu i le mafaufau, o lenei blog agai i luma i le aumaia i fafo o lesona sili na aʻoaʻoina i taʻitaʻi o loʻo siʻosiʻomia e faiga faapolokiki pei ona faʻaalia i le The Prince.
E i ai lesona eseese e mafai ona aʻoaʻoina mai i le taulaʻiga ae o lenei blog post o le a taulai atu ia i latou e tutulai i fafo ma e faʻamanino maia ai le itu taua o taʻitaʻi. O se tasi o lesona taua tatou te aʻoaʻoina mai i le Perenise, o le taitai e tatau ona naunau i le faʻatinoina o le mafaufau e ala i le faitau faʻalautele. E fesoasoani lea i le taʻitaʻi e suʻesuʻe tusitusiga i taʻitaʻi ua mavae, pe na faʻafefea ona latou alualu i luma i a latou vaega o pulega ma pe oa fuafuaga latou te faʻataunuʻuina ai mea na latou mauaina.
“… e faaaoga ai le atamai e tatau ona faitau ai e le perenise talafaasolopito, ma suesue ai iina amioga a tagata ta’uta’ua, e iloa ai pe na faapefea ona latou onosaia i latou lava i taua, e iloilo ai mafuaaga o lo latou manumalo ma le faatoilaloina, ina ia aloese ai mai le mulimuli ma faataitai i le taua. muamua.” O le mau a Machiavelli, “O le iuga e tauamiotonuina auala” e tatau ona avea ma sini o soo se taitai mataalia. So'o se ta'ita'i e tatau i lana masima e tatau ona galue aga'i i le 'ausia o sini fa'ata'atia i totonu o le vaega o lana pulega.
O avanoa lelei e o mai ma le tele o luʻitau ma o lea e aoga ai se tasi e manaʻomia pea ona mataala ina ia mafai ona puʻeina ma faʻaaoga avanoa na oʻo mai (Burns, JM, 1978). E manaʻomia foʻi ni osigataulaga ma faia ni laasaga ogaoga pe a manaʻomia ina ia oʻo mai le ausiaina o manaʻoga. Taʻitaʻi e lelei le faʻavae i luga o le talitonuina o lona uiga ua i luga o soʻo se taʻitaʻi taua ona ia mataala i tagata o loʻo ia filifilia e faʻatuatuaina.
Taʻitaʻi e aofia i le tele o gaioiga o latou taunuʻuga e aʻafia tonu ai le siʻosiʻomaga o loʻo latou faʻatautaia ai. O le mea lea, e tatau ona latou atamamai aemaise pe a oʻo mai i mataupu e taua tele i totonu o se faʻalapotopotoga ae le faʻapalepale i faʻamatalaga e mafai ona faʻaaoga e afaina ai le taʻitaʻi poʻo le faʻalapotopotoga tele. O le mea lea e tatau ai i le taʻitaʻi ona, "… o ia o le mafuaʻaga o le avea o le isi avea ma tagata malosi ua faʻaleagaina; aua o lena malo manumalo na mafua mai i le atamai poʻo le i le faʻamalosi, ma ua le talitonuina uma e le ua siitia i le paoa. "
Fai mai Machiavelli i le Prince, "… afai e i ai se tasi, e vaaia ni faaletonu a o tutupu aʻe, ma e mafai e se tasi ona vave fofoina i latou; ae afai e le o i ai se tasi, na o le taimi lava e sili ai ona lagonaina latou pe a latou sili, ona le toe mafai ai lea e se tasi ona fofoina i latou. ” O se taʻitaʻi lelei o ia lea e lagona lona auai i le itu na te poloaʻiina. E taua tele lenei mea aua o le a tele sona sao i le faiga o filifiliga pe a tulaʻi mai ni faʻalavelave faigata e manaʻomia le faʻalogo i le taimi e tupu ai.
E alu pea i le mamao e taofia ai faʻafitauli e ono tulaʻi mai i le lumanaʻi ma e toetoe a le mafai ona toe faaleleia. Machiavelli fuaitau, "... sili atu i mea uma e tatau ona ia taofia ona lima ese mai le meatotino a isi, aua o tagata vave vave galo le oti o lo latou tama nai lo le maliu o latou tofi ..." o le isi malosi malosi mo le lelei taitai. E tatau i taitai ona faʻamalieina le tele o mea latou te maua mai i galuega latou te aʻafia ai.
E le tatau ona latou matapeʻapeʻa ina ia alo ese ai mai le faʻaaoga sese po o le faʻaletonu o punaoa o loʻo i lalo o la latou tausiga. O se taʻitaʻi saʻo e le tatau ona aafia i ni ata mataga e ono ala i se tasi itu pe o le isi foi e taʻitaʻiina ai o ia. E tatau i se taitai lelei ona tali atu ma manino i fegalegaleaiga uma o loʻo galulue ai. I le iuga, o se taʻitaʻi e tatau ona fefe i ai nai lo le alofa pei ona taʻua e Machiavelli, "E sili le fefe i lo le alofa".
E le tatau i se taʻitaʻi ona fetuʻunaʻi mataupu o faiga faʻavae pe a oʻo mai i le faʻatinoina o tiute faʻatulagaina aua (s) e fefe neʻi faʻaleagaina lona igoa taʻuleleia. E le tatau ona faʻafiafiaina e le taʻitaʻi le tuʻufaʻatasia o fesoʻotaʻiga totino ma tulaga faʻataʻitaʻi. O le taʻitaʻi la e tatau ona uia auala faʻamautinoa e mautinoa ai o loʻo mulimulitaʻia aiaiga faʻavae ma tagata faigaluega faʻasala i mea e tatau ai. O lenei e le tatau ona faauiga sese o le ita. (Hersey, P., & Blanchard, KH, 1982).
I le faaiuga, ua talanoaina e Machiavelli le tele o amio lelei ma leaga e tusa ai ma faiga faʻaautaitai, ae tatau ona avea ma sini mo tagata uma ia avea ma taʻitaʻi lelei. O le mea lea, i le avea ai o oe ma tagata taitoatasi, e tatau ona e galue i ou uiga taʻitaʻi e ala i le ufiufi o mea leaga ma le faʻaauau o le mea aupito sili lea mo oe ma o loʻo malie i le sosaiete lautele.
Galuega tele ... faʻaleaʻoaʻoga.
Tala sili le uso a itiiti mai ua i ai sau tala o le talafaasolopito iinei
E toʻatele tagata o nonofo i Kenya ma o loʻo latou mafatia i nisi o mataupu
Kenya. O le a faia e le faamasinoga maualuga se faaiuga e foia mataupu uma i Kenya lea
tagata o loʻo tauaveina.
O se taitai lelei o ia lea o loʻo i ai lona lagona i le eria o ia
poloaiga. E taua lenei mea aua o le a tele sona sao i le faia o se faaiuga
faia pe a tulaʻi mai mataupu ogaoga e manaʻomia le gauai i le taimi o
mea tutupu.